- - - - - Uvod
- - - - - Bula
- - - - - Program

(1) CD - IV/426, 24. 04. 1252.

(2) Navođenje 1252. godine kao godine stjecanja statusa slobodnog kraljevskog grada uobičajeno je: D. Feletar Geografske značajke križevačke regije, (Topografija, Križevci, Zagreb 1993., str. 15); V. Bedenko Urbanistički razvoj Križevaca do sredine 19. stoljeća, u istom zborniku oprezno izbjegava preciznije kvalificirati povelju iz 1252., ali sasvim isravno postavlja ovu ispravu u odnos prema Gornjem gradu. N. Budak Društveni i privredni razvoj Križevaca do sredine 19. stoljeća, u istom zborniku, str. 41, ispravno govori o novom slobodnom naselju, no unatoč tome u nizu popularnih, ali i znanstvenih interpretacija ustraje izraz slobodni kraljevski grad. Najsmioniji je u tome J. Butorac Regesta za spomenike Križevaca i okolice, Križevci 1991., koji čak nastoji, str. 9, izvesti iz noua et libera villa, prema franc. ville, značenje grad, za novo križevačko naselje. Nije potrebno ukazivati koliko je to neutemeljeno. Obzirom na potrebu da se u sličnim kvalifikacijama unese više kriterija, uspoređujući različite povelje o gradskim slobodama uočili smo da se uglavnom kvalifikacija ciuitas poklapa s odobrenjem da isti subjekt sagradi i bedeme za obranu. Takav je slučaj zagrebačkog Gradeca (1242. Gradec je prvo utvrđeno naselje zapadne Slavonije, usp. N. Klaić Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1990., str. 263), Varaždina (unatoč vrlo ranoj prvoj povlastici iz 1209., Varaždin se neće nazivati ciuitas sve do 1357., a bedemi grada počinju se spominjati poč. 15. stoljeća, usp. N. Budak Gradovi varaždinske županije u srednjem vijeku, Varaždin1994., na više mjesta) i Koprivnice (CD-XII/107, 10. ožujka 1353. ban Stjepan odobrava građanima Koprivnice podizanje drvenih utvrda, te tom prilikom spominje ciuitatem nostram Kapurncha; dok već tri godine kasnije, 4. studenog 1356. Kralj dodijeljuje Koprivnici naslov slobodnog kraljevskog grada, CD-XII/280), a i Križevci su prvi puta u ispravama nazvani ciuitas kada im se odobrava podizanje bedema. Drugačije je uobičajeno villa, libera villa, a kasnije i oppidum. Stoga za primjere (libera) villa predlažemo prijevod (slobodno) naselje, (slobodna) općina.

(3) CD - IV/426: 24. 04. 1252.; O Stjepanovoj privilegiji više autora, ističemo: N. Klaić Povijest, str. 257, 262 id., N Budak Društveni i privredni razvoj Križevaca do sredine 19. stoljeća, (Križevci - grad i okolica, umjetnička topografija), Zagreb 1993., str. 41, V. Bedenko Križevci, str. 7.

(4) Buturac Regesta, str. 9, čak traži etimologiju između libera villa i francuske riječi ville, što nema nikakvog utemeljenja u latinskim izvorima ugarsko-slavonskog kruga.

(5) CD - III/74: 1209. (...) nemora impositis super arbores crucis signaculis itur ad viam, que ducit ad Crisienem locum, iuxta quem ingens quercus stat, cruce denotata. (...)

(6) CD III/75: 1209. (...) et maxime fidele seruicium hospitum nostrorum in villa Warasd (...)

(7) opširnije: N. Budak Gradovi varaždinske županije u srednjem vijeku, Zagreb - Koprivnica 1994., str. 20 - 36, posebno tabla na str. 25 - 27. Ova vrijedna studija najozbiljniji je pokušaj u našoj historiografiji do sada da se stvori odgovarajuća terminologija koja bi prevodila brojne latinske termine u vrelima.

(8) N. Klaić Povijest, str. 263 - 265.

(9) CD - XII/107: 10. 03. 1353. (...) quod ciues et hospites nostri de Kapornucha nostre maiestatis adeundo presenciam significarunt cum querela, (...) Item videlicet, quod ipsam ciuitatem nostram Kaprunchaa vndique lignes firmamentis siue parietibus obcinccionem ipsorum firmiorem circumvallare (...)

(10) VIJESTI ZEMALJSKOG ARHIVA (VZA) IV/1: 15. 04. 1405.

(11) opširnije: V. Bedenko Križevci, str. 7.

(12) CD - XVI/210: 13. 01. 1382.

(13) Pojam centralnog mjesta u smislu W. Christallera, v. N. Budak Gradovi, str. 14. id., također crteži str. 224 - 225.

(14) MONUMENTA HISTORICA EPISCOPATUS ZAGRABIENSIS (MHEZ) - I/59: 1232. (...) Preterea ecclesiam sancte crucis de Kyris contulimus cantorie dicte ecclesie perpetuo possidendam. (...)

(15) O položaju castruma opširnije: V. Bedenko Križevci, str. 7 id.

(16) CD - XII/144: 16. 09. 1353.

(17) Usp. primjere iz Češke i Slovačke kod B. Maksimović Istorija urbanizma - stari i srednji vek, Beograd 1972., str. 90 - 92, str. 126 - 128, uočavamo zavisni odnos burga (castruma) i (slobodnog) trgovišta kod Zvolena, Beckova, Trenčina (prema uvidu). U susjednoj Sloveniji lijep primjer naselja-trga je mjesto Radovljice kod Kranja.

(18) CD - IV/426: 24. 04. 1252. (...) Volumus eciam, quod homines qui marturinas soluere solent, ad ipsam villam non recipinatur. (...)