Djeluje u sklopu Gradskoga muzeja Križevci kao prostor za izlaganje stalnoga postava ili povremenih likovnih i muzeoloških izložbi. Likovna galerija je smještena u zgradi nekadašnje stare "Sabornice"uz centralni gradski park na trgu Antuna Nemčića. Početkom sedamdesetih godina 20. st. taj, nekada stambeni prostor, počinje se uređivati za održavanje različitih likovnih izložbi. Inicijator toga uređenja bio je prof. Vlado Srimšek, povjesničar umjetnosti i dugogodišnji ravnatelj muzeja. Zbog poremećaja statike objekta 1983. godine vrši se adaptacija zapadnog dijela zgrade kojom prilikom se ruše neki stari skladišni objekti u dvorištu i započinje se s uređenjem današnjeg izgleda atrija galerije.

Fundus galerije Više od 300 različitih likovnih djela nalazi se u fundusu Likovne galerije. Koncepcija prikupljanja eksponata galerije uvjetovala je da su se prikupljala ona likovna djela ili autori u kojima se mogla prepoznati bliskost veza s Križevcima. Tako su zastupljeni autori koji su se rodili u Križevcima (npr. Marijan Detoni, Jelka Struppi Wolkensperg), školovali se ili djelovali u gradu (npr. Dragutin Renarić, Ivo Friščić, Josip Turković, Marijan Kolesar, Vlado Srimšek, Julije Csikos Sesia i dr.) ili pak oni koji su u svojim djelima slikali okolni pejsaž,ljude ili događaje vezane uz ovaj grad (npr. Oton Iveković, Joso Bužan, Nasta Rojc, Edo Kovačević, Ivan Zasche i mnogi drugi). Likovna galerija ima i svoj stalni postav koji se može razgledati kada u dužem periodu nema povremenih izložbi u prostorima galerije. Gradski muzej Križevci organizira u galeriji od 5 - 10 izložbi tokom godine koje su različitog karaktera: slikarske, kiparske, fotografske ili muzeološke. Za vrijeme trajanja izložbi galerija je otvorena od 10 - 12 sati i od 17 - 19 (ljeti: 18 - 20) sati.

 

Grupa umjetnika s križevačkog područja okupljeni su u neformalnoj grupi pod nazivom Križevački likovni krug. Oni nastavljaju zajedničko djelovanje nekadašnjega Likovnog ateljea Križevci (LAK) koji je započeo svojim radom početkom sedamdesetih godina 20. st. Gradski muzej Križevci preuzeo je ulogu koordinatora pa godišnje organizira bar jednu zajedničku izložbu svih članova. U Križevački likovni krug uključeni su oni autori koji pripadaju području grada i okolice, ali i oni Križevčani koji stanovanjem nisu više u svojemu gradu. Među njima je najveći broj neprofesionalnih likovnih stvaraoca, ali i određeni broj profesionalnih umjetnika.

Križevački likovni čine slijedeći autori: Kaja Augustinović, Jasna Babić, Nevenka i Đurđa Balog, Zdenko Balog, Božidar i Tomislav Begović, Sanja Benko, Vojka Blagaić, Irina Bojko, Franjo Brlek, Nena Galon, Tea Hatadi, Davor Holenda, Zoran Homen, Mirjana Hrlec, Vesna Ištvanović, Dijana Jagar-Grloci, Marcel Jelak, Ivo Kolar, Marijan Kolesar, Željaka Konjačić, Zlatko Kršul, Vanja Kudeljnjak, Petra Kuzmić, Andrea i Maca Lugomer, Petar Ljubičić, Darinka Mađarić, Josip Marenčić, Željko Martinčić, Franjo Matešin, Ivan Nemet,
Dragutin Orak, Tamara Pap, Grozdana Pavičić (Boba Csik), Đurđa Požgaj, Štefanija Premzl Šimunić, Ivo Prodan, Srećko Puškarić, Katarina Sinjeri, Dragutin Sokač, Branka Sokolić, Zlata Solar, Vladimir Srimšek, Stjepan Švagelj, Tanja i Tomislava Topolovec, Marija Trninić- Maca, Sunčanica Tuk, Saša Živković.

Najčešće teme koje susrećemo na njihovim radovima su križevački motivi i vedute, okolni pejsaž, kalničke klijeti,cvijeće, mrtva priroda i portreti. Svake godine broj članova Križevačkoga likovnog kruga se povećava zahvaljujući tečaju crtanja i slikanja kojeg organizira Pučko otvoreno učilište Križevci u suradnji s Gradskim muzejom. Voditelji su mr. Zdenko Balog, prof. Zoran Homen i u najnovije vrijeme prof. Saša Živković (za dječji uzrast). Ovaj tečaj polaze i neki članovi Križevačkoga likovnog kruga što im omogućava da prošire svoja stručna znanja o tehnikama i pristupu likovnom djelu.