KRIŽEVCI GRAD "ŠTATUTA" I
"KRIŽEVAČKOG VELIKOG SPRAVIŠČA"

riževci, taj starodrevni grad, već u 13. stoljeću postao je slobodnim kraljevskim gradom i sjedištem županije. To je grad s dugom i burnom prošlošću na što ukazuje njegovih 38 hrvatskih sabora od kojih je najpoznatiji onaj iz 1397. godine pod imenom "Krvavi sabor križevački" održan u crkvi Sv.Križa po kojoj, po nekim pretpostavkama Križevci su dobili ime. Spomenimo samo nekoliko imena iz velike plejade znamenitih kulturnih ličnosti kao ilirca Ognjena Štrigu, pjesnika Franju Markovića, pjevačicu Milenu Šugh, tragetkinju Ninu Vavru, mecenu hrvatskog školstva Ivana Zakmardiju i putopisca i pjesnika Antuna Nemčića.

Grad je bio i istaknuti prosvjetni i školski centar. Počeci školstva vezani su uz djelovanje franjevaca i pavlina koji su još 1674. godine otvorili gimanaziju sa četiri razreda, od 1813. do 1829. godine u gradu djeluje Muzički zavod, a 1839. godine otvorena je čitaonica, jedna od prvih četiri u Hrvatskoj. Također smo ponosni što su Križevci kolijevka poljoprivrednog školstva ne samo u nas već i šire, jer je 1860. osnovano Gospodarsko i šumarsko učilište.

No uz to što su Križevci bili grad kulture i školstva, Križevci su i grad štatuta, pa su nadaleko poznati "Križevački štatuti", koji su kao najstariji poslužili kao osnov svim drugim vinsko-pajdaškim regulama koje susrećemo pod imenima: "Koprivničkih regula", "Turopoljskih štatuta", "Zagrebačke puntarije", "Krapinskog vandrčeka", "Ivanečke zmešancije", "Svetojanska lumparija", "Varaždinski fureš" i dr.

"Štatuti" su neka vrsta pravila, poslovnika i zakona po kojima su se vladala vesela društva i pajdašije. Pružali su nove sadržaje i oblike zabave, a spriječavali su prekomjerna opijanja. Uglavnom "Križevačke štatute" stvorili su veseli ljudi, široka srca i dobre volje i ljubitelji dobre vinske kapljice po kojoj je u prošlosti nadaleko bio poznat križevački i podkalnički kraj.

Kako i kada su nastali to će te pročitati u knjižici "Križevački štatuti" kada vam dođe u ruke jedno od izdanja Turističke zajednice grada Križevci, a kako se primjenjuju, najbolje da prisustvujete jednom ručku ili večeri po "štatutima".

Sve ovo što se u prošlosti događalo u Križevcima izvršilo je utjecaj na jedan broj entuzijasta - djelatnika iz različitih oblasti društvenog života, koji su osjećajući obvezu prema prošlosti grada, prema tradiciji, prema očevima i djedovima, pokrenuli inicijativu za organiziranje manifestacije kojom će se sačuvati stari običaji i tradicija, narodno blago, folklor, pjesme i glazba. Kao osnov za to poslužila je legenda o pomirbi "plemenitih šljivara kalničkih" i "prepuštovanih purgera križevačkih".

Predaja koja se prenosila na pokoljenja govori o netrpeljivosti i neprijateljstvu između kalničkih šljivara i križevačkih purgera. Poremećeni dobrosusjedski odnosi razdvajali su nekadašnje prijatelje i pajdaše, što je išlo u prilog tuđinu koji je haračio ovim krajem. Uvidjevši tu činjenicu veli legenda, zavađene strane odlučiše da se izmire. U znak pomirbe upriličeno je "Veliko spravišče" u Križevcima pokraj crkve sv.Križa. Purgeri križevački dali su velikog vola za ražanj, a kalnički plemenitaši pune bačve kalničkog vina, pa je tako nestalo netrpeljivosti i neprijateljstva, između susjeda. Da bi i samo "Spravišče" proteklo u najboljem redu, bez ispada i svađa, primjenjena su određena pravila i poslovnik kojih su se svi učesnici "spravišća" morali pridržavati. Glavnu riječ na "pomirbi" vodili su križevački varoški sudec, križevački notarijuš, kalnički kaštelan uz asistenciju ašešora. Križevački panduri imali su posebna ovlaštenja, da bi svakog "nemirnjaka" i "zbantuvlivca" koji bi unosio nemir i svađu, mogli odstraniti iz grada. To se smatra i prvom primjenom "Križevačkih štatuta" po kojima su se kasnije upravljala vesela društva i pajdašije s "peršonama" kao što su stoloravnatelj, oberfiškuš, fiškuš, kantušminister ili popevač, govorači i vunbacitelj. U znak sjećanja na legendu o "pomirbi" kalničkih šljivara i križevačkih purgera, manifestacija je nazvana "Veliko križevačko spravišće", a cilj joj je da nastavi tradiciju i njegovanje narodnih običaja uz razvijanje bractva, prijateljstva i pajdašije među ljudima dobre volje. Danas nakon 33 godine "Veliko križevačko spravišće" možemo s pravom nazvati tradicionalnom turističkom i kulturnom manifestacijom. Svake se godine uz pečenjare, lončare, licitare, kramare, bižuteriju, birtaše, folkloraše, i tamburaše, pojavljuje bogati kulturno-umjetnički program koji sačinjavaju likovne izložbe, koncerti duhovne glazbe, kazališne predstave, smotre folklora, tamburaških sastava, pjevačkih zborova, duhačkih orkestara, koncerata zabavne glazbe, prvi pljesak u kojem učestvuju djeca i omladina i ostali. Program "Velikog križevačkog spravišća" ne oskudijeva ni sportskim nastupima košarkaša, nogometaša, rukometaša, auto-moto relly, konjički turnir - utakmica "Spravišća". Već više od desetak godina održava se Savezna izložba pasa svih pasmina u organizaciji Kinološkog društva Križevci. Pozornicom VKS prodefiliralo je stotine i tisuće izvođača kulturnog programa različitog uzrasta od 5 do 80 godina starosti nastupajući kao članovi društava, sekcija, grupa bilo folklornih, tamburaških, pjevačkih, puhačkih i drugih muzičkih sastava, dakle plejada kulturno-umjetničkih društava amatera i profesionalaca. Tome moramo dodati popularne ličnosti iz kulturnog života: književnika, slikara, glumaca iz popularnih TV serija, iz kazališta i filmova, te estradnih i drugih umjetnika, kojima -dugujemo zahvalnost za sve ono što su nam pružili u obliku kulturnog doživljaja. - Spravišće je zbližilo i sprijateljilo mnoge ljude preko susreta gradova prijatelja. Okupilo je i veliki broj poslovnih prijatelja i partnera, koji su također godinama vjerni pratioci, suorganizatori i pokrovitelji ove vrijedne manifestacije, što joj daje još jedno značenje više. Nastupi prijatelja iz Španjolske, Mađarske, Češke, Slovačke, Austrije (Gradiščanskih hrvata), pučkog teatra i "Gli Zanni" Bergamo iz Italije potvrđuje izreku da "muzika, pjesma i prijateljstvo ne poznaje granice". Spravišće danas postaje manifestacija čitavog grada i općine i svatko u njoj sudjeluje svojom djelatnošću. To više nije manifestacija Turističkog društva već svih ljudi našega kraja. Spravišće se opravdalo i kao turistička manifestacija, jer je u proteklih 33 godine privukla u naš grad stotine tisuća posjetilaca od kojih se mnogi svake godine ponovno vraćaju u naš grad. To je dokaz da smo svratili pažnju na naš grad i njegove spomenike kulture iz bliže i dalje prošlosti i njegovu kulturnu tradiciju, na njegove prirodne ljepote i ljude čija su srca uvijek otvorena za svakog gosta, pajdaša i prijatelja i puna bratske ljubavi. Dođite i Vi na naše prelijepe i pitome prigorske brežuljke, u naše klijeti i vinograde, u naš grad gdje se prošlost i sadašnjost skladno uklapaju u jednu cjelinu.

Dođite i provjerite sami istinitost zapisa A.G.Matoša:

 

Cifrasto Vas pozdravlja
Varoški sudec
Slavko Balog