Vino
u životu čovjeka
Vino
je najkorisnije od svih pića, najukusnije od svih lijekova,
najugodnije od svih živežnih namirnica. Plod vinove loze iskorištava
se kao hrana ili se prerađuje. Najvažniji proizvod je vino,
u nekim zemljama redoviti je dio obroka a služi i kao začin
nekim jelima. Upravo na temelju toga dobri poznavatelji kuhinje
kažu da je vino jelo.
Loš
učinak na čovječji organizam nema vino, nego pretjerivanje u
pijenju, kao i pretjerivanje u prehrani ili bilo kojoj drugoj
fizičkoj aktivnosti. O važnosti vina kao hrani pisali su mnogi
stručnjaci iz te oblasti (gastronomi, liječnici i dr.) poglavito
u Francuskoj i Italiji. Vino može nadomjestiti 500 kalorija
masnoće ili šećera u svakodnevnoj hrani čovjeka koji fizički
radi. Jedan gram alkohola oslobađa 7 kalorija, a vino jačine
11 vol. % u 1 litri sadrži 87 g alkohola. Prema tome, zdrav
čovjek koji fizički radi dnevno može popiti 0,71 vina, onaj
tko se ne izlaže većim fizičkim naporima 0,31, a žena i mlad
čovjek 0,21 vina jačine 11 vol. %.
|
Dakle,
pije li se razumno, vino je zdravo piće, osobito crno. Nikad
ga ne pijte na tašte, ne samo vino već ni jedno alkoholno piće.
Zalogajem sira ili kojom maslinom, spriječit ćete neposredan
prijelaz alkohola u krv, jer će tim zalogajem biti zatvoren
prolaz između želuca i tankog crijeva. Uz hranu u želucu, alkohol
će sporije ulaziti u krvotok. Vino počnite piti tek usred ručka
ili večere. Ne miješajte vodu i vino! Tada alkohol brže ulazi
u krv. Svi oni koji dulji niz godina žele uživati u vinu i jelu,
uvijek s mjerom, moraju jesti mnogo ribe, malo mesa, mnogo povrća
i voća, kruh bogat vlaknima (crni), fermentirane mliječne proizvode,
maslinovo ulje i do 3 dl vina, po mogućnosti crnoga.
ZAPAMTITE:
Zdravlje nije sve, ali bez zdravlja sve je ništa!
Osim
alkohola i kiselina vino sadrži šećere, organske i mineralne
soli, bjelančevine vitamine i dr.
U raznim zemljama ispitivan je utjecaj raznih čimbenika na učestalost
smrtnosti od kardiovaskulamih bolesti. Ustanovljena je 3-5 puta
manja smrtnost od infarkta miokarda u Francuskoj i Italiji,
u odnosu na Škotsku i Irsku. Francuski znanstvenici ustanovili
su da pozitivno fiziološko djelovanje dolazi iz spojeva skupine
polifenola, koje su nazvali proantocijanidolima, a najviše ih
sadrže crna vina.
|
Znanstvena
ispitivanja afirmirala su u našem stoljeću vino kao hranu, kao
antiseptik i kao regulator mnogih procesa u organizmu. Vino
je svojom bojom i prozirnošću užitak za oko, njuh potiče mirise,
okus svojom aromom. To je dovoljno da se izluče želučani sokovi
i da se potpuno razvije tek. U ograničenim količinama alkohol
iz vina povoljno djeluje na probavu i pojačava unutarnje izgaranje.
U većim količinama alkohol potpuno mijenja ulogu. Organizam
tu povećanu količinu ne može probaviti, s tim da ga pretvori
u energiju. Alkohol se djelomice ne može izlučiti, pa ostaje
u krvi. Ako dozom alkohola pretjeramo, tkivo organizma trajno
se infiltrira njime, pa postupno nastaju ozljede različitih
tkiva. Zato ne pijte beskorisno, priđite vinu s razumom i uživajte
u njemu, znači ne pijte loša vina, vina bez oznake podrijetla,
a isto tako niti uz neprikladna jela.
Beskorisno
je piti loše aperitive, koji oštećuju želudac, narušavaju zdravlje.
Navika pijenja jakih alkoholnih pića put je alkoholizmu.
Vino
nije kemijski spoj ili mrtva materija. Vino je živa materija
i živi svojim životom od svoga burnog početka (vrenja) pa do
svoje smirene starosti. Ono je prije svega čovjekova okrjepa,
podržava intimu prijateljstva i obiteljskog stola, pratitelj
je čovjeka u satima napora, brige, tuge i radosti, ostaje prvijenac
medu pićima do danas i za budućnost, bez sigurne zamjene.