Vino u životu čovjeka

Vino je najkorisnije od svih pića, najukusnije od svih lijekova, najugodnije od svih živežnih namirnica. Plod vinove loze iskorištava se kao hrana ili se prerađuje. Najvažniji proizvod je vino, u nekim zemljama redoviti je dio obroka a služi i kao začin nekim jelima. Upravo na temelju toga dobri poznavatelji kuhinje kažu da je vino jelo.

Loš učinak na čovječji organizam nema vino, nego pretjerivanje u pijenju, kao i pretjerivanje u prehrani ili bilo kojoj drugoj fizičkoj aktivnosti. O važnosti vina kao hrani pisali su mnogi stručnjaci iz te oblasti (gastronomi, liječnici i dr.) poglavito u Francuskoj i Italiji. Vino može nadomjestiti 500 kalorija masnoće ili šećera u svakodnevnoj hrani čovjeka koji fizički radi. Jedan gram alkohola oslobađa 7 kalorija, a vino jačine 11 vol. % u 1 litri sadrži 87 g alkohola. Prema tome, zdrav čovjek koji fizički radi dnevno može popiti 0,71 vina, onaj tko se ne izlaže većim fizičkim naporima 0,31, a žena i mlad čovjek 0,21 vina jačine 11 vol. %.

Dakle, pije li se razumno, vino je zdravo piće, osobito crno. Nikad ga ne pijte na tašte, ne samo vino već ni jedno alkoholno piće. Zalogajem sira ili kojom maslinom, spriječit ćete neposredan prijelaz alkohola u krv, jer će tim zalogajem biti zatvoren prolaz između želuca i tankog crijeva. Uz hranu u želucu, alkohol će sporije ulaziti u krvotok. Vino počnite piti tek usred ručka ili večere. Ne miješajte vodu i vino! Tada alkohol brže ulazi u krv. Svi oni koji dulji niz godina žele uživati u vinu i jelu, uvijek s mjerom, moraju jesti mnogo ribe, malo mesa, mnogo povrća i voća, kruh bogat vlaknima (crni), fermentirane mliječne proizvode, maslinovo ulje i do 3 dl vina, po mogućnosti crnoga.

ZAPAMTITE: Zdravlje nije sve, ali bez zdravlja sve je ništa!

Osim alkohola i kiselina vino sadrži šećere, organske i mineralne soli, bjelančevine vitamine i dr.
U raznim zemljama ispitivan je utjecaj raznih čimbenika na učestalost smrtnosti od kardiovaskulamih bolesti. Ustanovljena je 3-5 puta manja smrtnost od infarkta miokarda u Francuskoj i Italiji, u odnosu na Škotsku i Irsku. Francuski znanstvenici ustanovili su da pozitivno fiziološko djelovanje dolazi iz spojeva skupine polifenola, koje su nazvali proantocijanidolima, a najviše ih sadrže crna vina.

Znanstvena ispitivanja afirmirala su u našem stoljeću vino kao hranu, kao antiseptik i kao regulator mnogih procesa u organizmu. Vino je svojom bojom i prozirnošću užitak za oko, njuh potiče mirise, okus svojom aromom. To je dovoljno da se izluče želučani sokovi i da se potpuno razvije tek. U ograničenim količinama alkohol iz vina povoljno djeluje na probavu i pojačava unutarnje izgaranje. U većim količinama alkohol potpuno mijenja ulogu. Organizam tu povećanu količinu ne može probaviti, s tim da ga pretvori u energiju. Alkohol se djelomice ne može izlučiti, pa ostaje u krvi. Ako dozom alkohola pretjeramo, tkivo organizma trajno se infiltrira njime, pa postupno nastaju ozljede različitih tkiva. Zato ne pijte beskorisno, priđite vinu s razumom i uživajte u njemu, znači ne pijte loša vina, vina bez oznake podrijetla, a isto tako niti uz neprikladna jela.

Beskorisno je piti loše aperitive, koji oštećuju želudac, narušavaju zdravlje. Navika pijenja jakih alkoholnih pića put je alkoholizmu.

Vino nije kemijski spoj ili mrtva materija. Vino je živa materija i živi svojim životom od svoga burnog početka (vrenja) pa do svoje smirene starosti. Ono je prije svega čovjekova okrjepa, podržava intimu prijateljstva i obiteljskog stola, pratitelj je čovjeka u satima napora, brige, tuge i radosti, ostaje prvijenac medu pićima do danas i za budućnost, bez sigurne zamjene.