Čišćenje bačava od crnog vina

Ukoliko želimo u bačvu, u kojoj se prethodno nalazilo crno vino staviti bijelo vino, tada moramo istu pripremiti. Priprema se sastoji od tretiranja otopinom solne kiseline i sode. Najprije bačvu isperemo hladnom vodom, zatim odstranimo vinski kamen, pomoću vruće otopine kristalne sode (na 100 litara vruće vode dodajemo 3 kilograma sode). Poslije toga bačvu ispiremo 3-postotnom otopinom solne kiseline, a na 100 litara vruće vode treba 3 dcl kiseline. Tako pripremljenu bačvu valjamo s prekidima od 2 do 3 sata, ponavljamo to, sve dok iz bačve ne izlazi bezbojna tekućina. Potom se bačva ispire najprije vrućom, a zatim nekoliko puta hladnom vodom (tekuća voda iz kabla priključenog na pipu). Ako treba ispiremo i otopinom hipermangana (na svakih 100 litura vode otopimo 200 grama hipermangana). Poslije toga ispiremo toplom, pa zatim hladnom vodom u kojoj smo otopili limunsku kiselinu i vinobran (na 100 litara vode dodajemo 10 grama vinobrana i 20 grama limunske kiseline). Potom bačvu ocijedimo, i tek tada možemo biti sigurni da bijelo vino neće poprimiti ružičasti ton. Isto tako sve to možemo učiniti i vrućom petpostotnom otopinom sode ( na 100 litara vode dodajemo 5 kilograma sode).

Plastično i stakleno posuđe

Plastično posude vinogradari rela-tivno dobro održavaju, pere se toplom vodom i deterdžentima uz višestruko ispiranje hladnom vodom. Posude izrađeno od polivinila ili polietilena nije preporučljivo za duže držanje vina !!! Vino bi moglo poprimiti miris materijala iz kojeg se izrađuje posuda. Mnogo bolje je posude napravljeno od poliestera. Održavanje staklenog posuda najjednostavnije je, a potrebno ga je prati mlakom vodom i deterdžentima. Za dezinfekciju preporučujemo sredstva na bazi vinobrana u dvopostotnoj otopini. U ovo posude ubrajaju se baloni-demižoni od 5 do 60 litara, zatim sve drugo stakleno posude kao i cisterne koje su obložene staklenim pločicama.

Parafinirane bačve

Ove bačve prvenstveno se koriste za transportiranje vina, bilo bijelog ili crnog. Te se bačve ne smiju sumporiti, niti prati vrućom vodom, niti ih držati na suncu. Dovoljno ih je isprati nekoliko puta hladnom vodom: Ukoliko se parafin ošteti, postupak parafiniranja se ponavlja. Recept je slijedeći: ...
Bačva se najprije dobro i temeljito opere i ukloni se vinski kamen, a zatim se otvori dno i dobro se posuši. Parafinski vosak otopi se na temperaturi od 45 do 65 stupnjeva C, te se vrućim parafinom dobro premaže unutrašnjost, kao i prije skinuto dno. Parafiniranje se obavlja i posebnim raspršivačem pod pritiskom, no to se radi u većim tvornicama. Na metar kvadratni potrebno je od 60 do 100 grama čistog parafina kojeg otapamo u vodenoj kupelji od 60 do 100 stupnjeva C.

Održavanje drvenog posuđa

Zabluda je da se drveno posude ne mora brižljivo održavati. Naprotiv! Obruči na bačvi zaštićuju se od rđe premazivanje temeljnom bojom, a zatim crnim lakovima. Za premaz dužica najbolje je laneno ulje ili parafinsko ulje (proizvodi ga INA Zagreb) ili šezdeset-postotna otopina plave galice bez vapna. Nemojte bačve premazivati firnajzom ili lakom. Ta sredstva zatvaraju pore na dužicama, putem kojih se obavlja diskretna oksidacija, odnosno sazrijevanje vina.

Održavanje podrumskog pribora

U podrumski pribor ubrajamo one predmete koji nam pomažu pri manipulaciji vinom, a to su gumene cijevi, filteri, crpke i drugo. Nove gumene cijevi prije upotrebe treba ovinuti. Prvo ih dobro isprati hladnom vodom, a zatim napuniti vinom (zdravim vinom) koje u cijevima držimo 24 sata a zatim ih ponovno dobro isperemo hladnom vodom i to nekoliko puta. Tada ih ocijedimo i posušimo. Sa vanjske strane premazujemo ih vazelinom, a ukoliko su zapuštene i mirišu na ocat, napuni mo ih vodom u kojoj je dvopostotna otopina vinobrana. Ta otopina treba biti mlaka, .a zatim se obavi ispiranje hladnom vodom. Isto postupamo i s crpkama, peremo ih s 4 do 5-postotnom otopinom sode, i ispiremo hladnom vodom.

Vosak za pukotine

Pukotine na drvenom posudu treba redovito zatvarati, a za to se preporučuje vosak, a ne loj. Vosak kojim ćemo zatvarati pukotine priprema se na slijedeći način: ...uzima se 60 grama goveđeg loja, 60 grama svinjske masti i 10 grama pčelinjeg voska, da bi se sve to otopilo na laganoj vatri. K tome se dodaje pročišćeni (prosijani) drveni pepeo (najbolji je pepeo od spaljene loze) u količini koja će biti potrebna da smjesa nakon hlađenja bude gusta, ali i da se može lagano gnječiti (poput plastelina). Pipe i drvene čepove potrebno je prvo isprati toplom vodom, a zatim u otopini vinobrana (20 grama na litru vode). Drveni čepovi koji se stavljaju na vranj trebaju biti dovoljno smiju se omatati krpama, komušinama ili rogozom. Ovi materijali se vlaže i sakupljaju vinske mušice, koje su uzročnici octikavosti.